SEMINAR ZA DIREKTORE MUZIČKIH ŠKOL
Sindelfingen, Nemačka, 21 – 24 oktobar 2010.
Jesen u Nemačkoj, u malom gradu pored Štutgarta. Hladno i sunčano vreme, uredne i čiste ulice nemačke varošice, jezerce nadomak hotela i grupa od 30-tak zaljubljenika u muziku. Time je odisala atmosfera Sindelfingena, tačnije muzičke škole u čijim prostorijama se održao seminar za direktore muzičkih škola Evrope. Bili su tu kolege iz Finske, Islanda, Letonije, Lihtenštajna, Luksemburga, Holandije, Nemačke, Srbije, Slovenije, Španije, Švedske, Švajcarske i Velike Britanije. Raznoliko društvo sa raznim nacionalnim karakteristikama, pa i problemima, sa različitih krajeva „Stare dame“ – Evrope, okupilo se pod okriljem Evropske Asocijacije Muzičkih Škola Evrope (EMU) sa idejom da razmeni iskustva i proširi vidike u domenu nekoliko tema ključnih za funkcionisanje života u muzičkim školama 21. veka.
Četiri osnovne teme su bile predmet predavanja i diskusija:
-uloga muzike i muzičkih škola u društvu
-komunikacija
-motivacija
-projekti
a predavači su bili: Pol Kaizerman (Paul Kaisermann) – direktor Artforms Education, Velika Britanija; prof. Kristijan Gerlof (Christian Gerloff) – profesor komunikacije Asocijacija muzičkih škola Nemačke, Nemačka; Dr. Gerd Eker (Gerd Eicker) – predsednik EMU.
Podeljeni u radne grupe, svi učesnici seminara su imali zadatak da iznesu svoje mišljenje, primere iz zemlje i sredine iz koje dolaze, kao i sugestije i lične ideje za unapređenje kvaliteta muzičkog obrazovanja. Zvanični jezik sporazumevanja unutar ove raznolike grupe bio je engleski sa šarolikim naglascima ali sasvim razumljivim. Ovaj seminar o obučavanju rukovodstva (leadership training) muzičkih škola Evrope bi trebalo da predstavlja polaznu tačku za niz sličnih seminara pod zajedničkim nazivom EMU-TRAIN (training – obučavanje; train – voz).
Promovisati muziku među mlađom generacijom, čime se razvija njihova individualnost i kreativnost, a time stvaraju bolje ličnosti, osnovna je uloga muzičkih škola. U vreme surovog tehnološkog razvitka potrebno je promeniti stav ljudi prema muzici, oni moraju da shvate da je muzika, kao i svaka umetnost, nešto veoma vredno, a mi, muzičari, smo propagatori tih vrednosti. Čak i da su muzičke škole sasvim besplatne, pitanje je koliko bi se dece prijavljivalo, zato je potrebno pronaći šta dete u tom uzrastu želi i to mu ponuditi. Trebalo bi ponuditi učenje instrumenta u svakoj osnovnoj školi, bez plaćanja, tako da bude dostupno svima (možda i grupna nastava instrumenta) – to je projekat; ko želi više i kvalitetnije, može da plaća učenje instrumenta – to je proces. Muzika je jezik emocija. Važno je da svako dete, svaka osoba ima šansu i priliku da taj jezik nauči.
U savremenom, civilizovanom društvu, nije moguće ne komunicirati. Sve informacije su danas dostupne u bilo kom trenutku, svet je prenatrpan informacijama. Da u svetu muzike i muzičkih škola ne bi došlo do „zagušenja“, prenos informacija, odnosno komunikacija direktora prema nastavnicima, učenicima, roditeljima i administraciji van škole, mora da ima svoju jasnu organizaciju:
-strukturu
-odabir i orijentaciju ka ciljnoj grupi kojoj je namenjena
-povratni odgovor
-učešće svakoga
Neki od interesantnih primera iz raznih zemalja su:
-kancelarija direktora se nalazi na ulazu u školu, vrata kancelarije su uvek otvorena
-direktor veoma često posećuje nastavu i razgovara sa nastavnikom i učenikom
-dva puta godišnje učenici popunjavaju anketu o tome koliko su zadovoljni radom nastavnika i direktora
-svake godine postoji „otvorena nedelja“ – nedelja pred prijemni ispit u kojoj je dozvoljeno deci koja nisu đaci muzičke škole da prisustvuju času instrumenta po svom izboru
„otvorena kuća – dan kada se održava koncert učenika i nastavnika muzičke škole na otvorenom prostoru (na pr. u parku)
-časovi za roditelje – časovi na kojima i roditelji mogu da uče neki instrument
Kako motivisati nastavno osoblje je jedan od najtežih zadataka svakog direktora. Nisu svi ljudi isti i nemaju svi urođen osećaj za nove ideje, maštovitost, raznolikost u poslu. Direktor mora kod nastavnika da razvije njihovu kreativnost i da nađe najpogodniji način za to. Neki od zaključaka radne grupe su bili:
-lični primer, na prvom mestu
-stvaranje dobre i zdrave atmosfere u kolektivu
-zajedničko učešće u iznalaženju rešenja i podela odgovornosti
-uvažavanje pojedinačnih stručnih predloga i rešenja
-podsticanje ličnih interesa
-mogućnost daljeg usavršavanja
-razmena ideja i dostignuća sa profesorima drugih škola
Projekti su kompleksne stvari koje treba ih dobro i pametno osmisliti. Zato je kolega iz Švajcarske rekao: „Raspusti su za učenike, a ne za nastavnike; to je vreme kada nastavnici treba da se edukuju i rade na osmišljavanju raznih projekata!“
Potrebno je da postoji tačan opis projekta, sa svojim sadržajem, kratkoročnim i dugoročnim ciljevima, ciljna grupa koja bi učestvovala u projektu, kao i spoljni i unutrašnji efekti projekta. U svakom projektu treba ići malim koracima i konstantno i simultano proveravati postojeće mogućnosti i neophodnost onoga što je zamišljeno, pa shodno tome prilagođavati se u procesu realizacije. Direktor bi trebalo da počne sa prikupljanjem ideja od nastavnika; potrebno je zahtevati određene parametre; osmisliti nekoliko manjih projekata koji dovode do realizacije glavnog projekta; postaviti jasna pravila, tako da niko u timu ne bude oštećen. Svaki nastavnik treba da bude uključen u neki projekat škole, tako da donete odluke budu delo svih zaposlenih. Ukoliko neko nije želeo da učestvuje, nema pravo da se žali.
Četiri osnovne teme, mnogo sati diskusija, pisanja, slušanja, zajednički ručkovi i večere i intenzivno druženje svih učesnika seminara, učinili su da tih par dana u Singelfingenu veoma brzo prolete. Čak i jezička barijera i to što neki od prisutnih nisu baš najbolje baratali engleskim jezikom, nije uticalo na suštinu izrečenog. Jezik muzike je jedinstven u celom svetu i povezuje sve one koji žele da ga koriste.
Onako, kao usput, predsednik EMU, Dr. Gerd Eker uputio je svim prisutnim dobronameran savet da posete internet stranicu www.emu4you.eu, otvorenu u maju 2010. godine i da tu informaciju prenesu u zemlje odakle dolaze.
Prof. Natalija Milojević |



 |